Aktivnosti

Webinar Budućnost (ni)je online: osiguravanje kvalitete online studija održan je 18. prosinca 2020. godine u organizaciji Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Cilj mu je bio otvoriti raspravu o osiguravanju kvalitete online studijskih programa te ukazati na razliku između takvog oblika studija i hitne online nastave tijekom izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19.

„Online studij oblik je studija osmišljen tako da se djelomično ili u potpunosti izvodi online, a akademski naziv koji se stječe njegovim završetkom ravnopravan je akademskom nazivu koji se stječe završetkom klasičnog studija. Ishodi učenja online studija ne smiju se razlikovati od onih stečenih na programu koji se izvodi na klasičan način“, obrazložila je prof. dr. sc. Jasmina Havranek, v. d. ravnatelja AZVO-a.

“Učinkovita online nastava rezultat je pažljivog promišljanja i pripreme, a za kvalitetnu pripremu jednog online kolegija potrebno je u prosjeku od 6 do 9 mjeseci”, u svom je izlaganju navela dr. sc. Sandra Kučina Softić, pomoćnica ravnatelja za obrazovanje i podršku korisnicima Sveučilišnog računskog centra Srce.

Za razliku od toga, hitna online nastava (emergency remote teaching) predstavlja klasični studijski program prenesen u virtualno okruženje kada se program, zbog izvanrednih okolnosti ne može izvoditi kontaktno, u učionici.

Na webinaru su predstavljene i Opće smjernice za osiguravanje kvalitete e-učenja Europske udruge za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (European Association for Quality Assurance in Higher Education, ENQA) prema kojima visoka učilišta koja izvode online ili mješovite studijske programe trebaju prilagoditi svoje unutarnje sustave osiguravanja kvalitete kako bi se zajamčila kvaliteta procesa učenja i poučavanja.

Sudionici webinara imali su priliku detaljnije se upoznati s postupkom akreditacije online studija te zahtjevima koje visoko učilište i studijski program moraju ispuniti kako bi dobili dopusnicu za izvođenje. Među tim je zahtjevima i strateško opredjeljenje visokog učilišta za online studije, podrška studentima s ciljem smanjenja stope odustajanja, odgovarajuća infrastruktura i tehničke pretpostavke, potrebna razina digitalnih kompetencija nastavnika i studenata, prilagođene nastavne metode, primjeren sustav ocjenjivanja i sl.

Iskustva u izradi i izvođenju online studijskog programa predstavio je dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Alen Host koji je istaknuo kako je za uspješnost online studija važna njegova dobra organizacija, podrška studentima i nastavnicima te briga o kvaliteti.

Predstavljeni su i rezultati istraživanja koje je AZVO proveo 2019. godine kako bi dobio uvid u stanje online studija u Hrvatskoj i osnovne motive visokih učilišta za njihovo uvođenje.

  • Istraživanje je pokazalo kako je broj online studijskih programa u RH relativno malen (trenutno dopusnicu ima 13 online studijskih programa koji se izvode na šest visokih učilišta), a prevladavaju programi u području društvenih znanosti i to u polju ekonomije, ali interes za povećanjem broja takvih studija – postoji.
  • Online studije upisuju različite dobne skupine, od 18 godina do iznad 35 godina, a pohađa ih prosječno više od 30 studenata po godini.
  • Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u većoj mjeri upisuju online studijske programe (npr. stariji studenti/ice, studenti/ice s invaliditetom, studenti/ice koji/e rade uz studij, studenti/ice koji putuju, studenti/ice iz ruralnih područja, manjih mjesta i otoka).
  • Istraživanje je pokazalo da je na razini visokih učilišta potrebno povećati ulaganja u infrastrukturu za izvođenje online studija, kao i za dodatnim radionicama i tečajevima za nastavno osoblje.

Prezentacije:

Snimka webinara dostupna je na poveznici.

Program webinara

online webinar

--------

Webinar je organiziran u okviru projekta SKAZVO - Unapređenje sustava osiguravanja i unapređenje kvalitete visokog obrazovanja koji AZVO provodi u svrhu razvoja novog modela sustava vanjskog osiguravanja kvalitete visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda.